AKTUELNO

Akcija je počela 4. avgusta i trajala do 7. avgusta 1995. godine. Za to vreme ubijeno je najmanje 1.800 Srba, a proterano njih 250.000.

Dok zvanični Zagreb ovaj dan obeležava kao Dan pobede i domovinske zahvalnosti i Dan branitelja, u Srbiji se obeležava kao jedan od najtužnijih događaja u istoriji.

Povodom obeležavanja godišnjice 'Oluje' večeras će u 19 sati kod manastira Krušedol na Fruškoj Gori, uz prisustvo predsednika i premijerke Srbije Aleksandra Vučića i Ane Brnabić, patrijarha irineja, kao i srpskog člana Prededništva BiH Milorada Dodika biti održana manifestacija.

Vojno policijska akcija počela je 4. i trajala je do 7. avgusta 1995. godine, a tokom njenog trajanja hrvatske snage su ubile najmanje 1.800 osoba srpske nacionalnosti i proterale 250.000, nakon čega su uspostavile kontrolu na teritorijom tadašnje Republike Srpske Krajine. To je bio epilog planiranog zločina Tuđmanovog režima. Napad je počeo rano ujutro 4. avgusta, a dan kasnije hrvatska vojska ušla je u gotovo potpuno napušten i prethodno teško i nasumično granatiran Knin. Otpor vojske RSK slomljen je brzo, operacija je zvanično trajala 4 dana, završila se padom Republike Srpske Krajine i uspostavljanjem kontrole Republike Hrvatske nad tom teritorijom.

Krajiškim Srbima tog avgustovskog jutra ostavljeno je dovoljno vremena jedino da na brzinu pokupe osnovne stvari, posedaju u traktore i završe baš onako kako im je ranije cinično poručivao Stjepan Mesić - da im od rodne zemlje tragovi ostanu jedino na obući. Sa teritorije Republike Srpske Krajine krenuo je talas izbeglica, a na putu ka Srbiji i Republici Srpskoj izbegličke kolone su stalno napadali hrvatska artiljerija i vojno vazduhoplovstvo. Kolonama sa traktorima nije bio dozvoljen ulazak u Beograd - osim prolska Bulevarom Arsenija Čarnojevića. U Krajini su ostali samo civili, koji su bili izloženi teroru i posle formalnog završetka operacije "Oluja" 7. avgusta.

Foto: Printscreen Youtube

Vojna akcija je izvedena uprkos činjenici da je ta oblast bila pod zaštitom UN, pod nazivom sektori "Jug" i "Sever", i da su predstavnici RSK dan pre u Ženevi i Beogradu prihvatili predlog međunarodne zajednice o mirnom rešenju sukoba. Dokumentaciono-informacioni centar "Veritas" je naveo da je prema njihovoj evidenciji, tokom "Oluje" i posle nje poginuo i nestao 1.861 Srbin.

Većina poginulih i nestalih bili su civili - 1. 211, a tri četvrtine njih bili su stariji od 60 godina. Među žrtvama se nalazi 548 žena, od kojih su oko četiri petine bile starije od 60 godina.

Od ukupnog broja žrtava do sada je rasvetljena sudbina 1.084 lica, dok se na "Veritasovoj" evidenciji nestalih vodi još 777 lica, od čega 588 civila, među kojima 295 žena.

Tri godine posle napada na Krajinu hrvatski predsednik Franjo Tuđman je, u govoru na otvaranju Ratne škole "Ban Josip Jelačić" u Zagrebu, 14. decembra, objasnio rezultate "Oluje".

- Srpsko smo pitanje, dakle, rešili, neće više biti 12 posto Srba ili devet posto Jugoslavena, kao što ih je bilo. A hoće li ih biti tri ili pet posto, to ne znači ugrožavanje hrvatske države - poručio je za govornicom.

HAG OSUDIO, PA OSLOBODIO GENERALE GOTOVINU I MARKAČA

Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju je operaciju „Oluja“ u prvostepenoj presudi hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču okarakterisao kao udruženi zločinački poduhvat, sa ciljem trajnog i prisilnog proterivanja najvećeg dela Srba sa prostora bivše Republike Srpske Krajine u Hrvatskoj.

Međutim, u drugostepenoj presudi su takve tvrdnje odbačene i generali su oslobođeni usled političkih pritisaka na porotu, čime je napravljen međunarodni presedan i izgrugivanje pravdi i žrtvama. Hrvatske vlasti su negirale optužbe o etničkom čišćenju, a u vreme Tuđmanovog režima su odbijale saradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine, tvrdeći da je reč o legitimnoj vojnoj operaciji protiv pobunjenika. Kasnije su ipak prihvatile saradnju i dostavile desetine obrađenih slučajeva najtežih zločina počinjenih tokom i nakon vojno-policijskih akcija "Bljesak" i "Oluja".

Foto: Tanjug

Haški tribunal je jula 2001. otpečatio optužnicu protiv penzionisanog hrvatskog generala Ante Gotovine, koji je bio komandant te operacije, 2011. godine je osuđen na 24, Mladen Markač na 18 godina zatvora, dok je general Ivan Čermak oslobođen krivice. Markač i Čermak su bili optuženi za progon, deportacije i prisilno premeštanje, pljačku, bezobzirno razaranje naselja, ubistva, nehumana dela i okrutan tretman tokom i nakon operacije "Oluja". U presudi Anti Gotovini, Haški tribunal je utvrdio da je operacija "Oluja" u leto 1995. bila udruženi zločinački poduhvat s predsednikom Franjom Tuđmanom na čelu, smišljen da protera srpsko stanovništvo iz Kninske Krajine, što je bio navod optužnice. U novembru 2012, Apelaciono veće Haškog tribunala oslobodilo je hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača krivice za progon srpskog stanovništva iz Kninske Krajine 1995. poništivši prvostepenu presudu, nakon čega su pušteni iz pritvora.

Prema konačnoj presudi, operacija "Oluja" nije bila udruženi zločinački poduhvat u cilju proterivanja Srba iz Kninske Krajine.

#Hrvatska

#Oluja

#Srbija

'